Na\u010din na koji razgovaramo s djecom znatno utje\u010de na djetetovu sliku o sebi.\u00a0Najnovija istra\u017eivanja pokazuju da djeca tjedno s roditeljima razgovaraju ukupno 30 do 40 minuta. Velik dio razgovora s djetetom roditelj\u00a0potro\u0161i na kritiziranje djeteta\u00a0\u00a0i njegova pona\u0161anja. Ve\u0107ina djece s kojima svakodnevno radim \u017eale mi se kako ne mogu razgovarati sa svojim roditeljima. Vjeruju kako od razgovora nema koristi jer ih roditelji ionako ne\u0107e razumjeti.,<\/p>\n\n\n\n
Kada ih pitam o \u010demu razgovaraju sa svojim roditeljima, ka\u017eu mi kako se razgovori uglavnom vrte oko \u0161kole, ku\u0107anskih obveza i izlazaka. \u017dale se kako roditelji nemaju pojma kako se oni osje\u0107aju, \u0161to im zaista treba, \u0161to im smeta u me\u0111usobnom odnosu, \u0161to misle o razli\u010ditim stvarima\u2026<\/p>\n\n\n\n
Razmislite o tome kako vi razgovarate sa svojim djetetom. Da li i vi uglavnom vodite bitke oko \u0161kole, izlazaka i ku\u0107anskih obveza? Da li se u va\u0161oj obitelji \u201eozbiljni\u201c razgovori vode samo kad se ne\u0161to dogodi ili obi\u010davate iz \u010dista mira pitati dijete kako je, kako se osje\u0107a, \u0161to mu se vrti po glavi, koliko je zadovoljno sobom, vama, prijateljima, \u0161kolom? Da li ste spremni slu\u0161ati svoje dijete kada izrazi potrebu za razgovorom s vama? Koliko puta ste rekli svome djetetu \u201eSamo pri\u010daj, slu\u0161am te\u201c, a istovremeno ste prali posu\u0111e ili \u010ditali novine? Slu\u0161ati uop\u0107e nije lako. Sigurno ste se na\u0161li u situaciji kada ste \u017eeljeli ne\u0161to ispri\u010dati svom partneru, a on vas \u201eslu\u0161a\u201c i istovremeno gleda TV. Kako ste se tada osje\u0107ali? Da bi va\u0161e dijete nau\u010dilo voljeti i cijeniti sebe kao osobu, neophodno je da na\u0111ete vremena slu\u0161ati ga na na\u010din da osjeti da vas zaista zanima ono \u0161to govori. Na taj na\u010din pokazujete djetetu da vam je va\u017eno i dijete u\u010di voljeti i cijeniti sebe. Stoga, kada vam sljede\u0107i put dijete \u017eeli ne\u0161to ispri\u010dati, a vi upravo imate nekog neodgodivog posla, recite djetetu da ste zauzeti i da \u0107ete ga mo\u0107i saslu\u0161ati kad obavite taj posao. A tada mu zaista posvetite punu pa\u017enju, ne dopu\u0161taju\u0107i da vas bilo \u0161to u tome omete.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Kada slu\u0161amo drugu osobu, vrlo je te\u0161ko oduprijeti se porivu da dajemo savjete ili nudimo rje\u0161enje problema. No dijete \u010desto ne \u017eeli va\u0161 savjet ni va\u0161e rje\u0161enje svog problema. \u017deli s vama podijeliti svoje misli i do\u017eivljaje. Ako ga pritom ne slu\u0161ate, ve\u0107 mu nudite rje\u0161enja i savjete, ne\u0107ete otkriti \u0161to vam \u017eeli re\u0107i. Nakon nekog vremena vi\u0161e vam se ne\u0107e ni povjeravati. To je i sasvim razumljivo \u2013 \u017eelite li vi pri\u010dati s nekim tko vas ne slu\u0161a? Stoga slu\u0161ajte svoju djecu strpljivo i sa zanimanjem. Dajte im priliku da se izraze rije\u010dima jer kroz pri\u010du s vama koji ih zaista slu\u0161ate djeca \u0107e sama do\u0107i do rje\u0161enja.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0
Roditelji \u010desto ne slu\u0161aju djecu. \u010cesto upu\u0107uju djeci kritike koje su pogubne za djetetovo samopouzdanje. Posebno u situacijama kada su ljuti i ne\u0161to ih smeta, djeci se obra\u0107aju osu\u0111uju\u0107im ti-porukama – TI si lijena. \u0160ta TI misli\u0161 da sam se ja ju\u010der rodila? TI nikada ne pospremi\u0161 svoju sobu! U\u010dini\u0161 li (TI) i\u0161ta kako treba? Takvim na\u010dinom komuniciranja izazivamo kod djece osje\u0107aj neva\u017enosti, krivnje i odba\u010denosti. Vrlo je va\u017eno koristiti se aktivnim ja – porukama, kojima izra\u017eavamo vlastite osje\u0107aje i potrebe, ne osu\u0111uju\u0107i i ne poni\u017eavaju\u0107i drugu osobu. To su re\u010denice u kojima djetetu dajem do znanja \u0161to ja osje\u0107am, \u017eelim, volim, trebam\u2026 Uzmimo primjer da nas dijete prekida u razgovoru. Mo\u017eemo reagirati ti-porukom, govore\u0107i djetetu \u201eKoliko ti puta moram re\u0107i da me ne prekida\u0161 dok razgovaram s nekim?!\u201c Poruka koju dijete zapravo \u010duje je \u201eGlup si – toliko puta ti ponavljam jedno te isto.\u201c Aktivnom ja porukom djetetu mo\u017eemo re\u0107i \u201eSada \u017eelim razgovarati s prijateljicom. Kad zavr\u0161im, voljela bih \u010duti tebe.\u201c Na ovaj na\u010din jasno smo djetetu dali do znanja \u0161to \u017eelimo i ponudili smo rje\u0161enje koje \u0107e ono vjerojatno prihvatiti, a nismo ga uvrijedili. Djetetu mo\u017eemo re\u0107i \u201eZar ti nikad ne mo\u017ee\u0161 po\u010distiti iza sebe nakon ru\u010dka\u201c, a mo\u017eemo re\u0107i i \u201eVidim da si ostavio nered na stolu. \u017delim da to pospremi\u0161.\u201c U prvom primjeru dijete mo\u017ee \u010duti kako ni\u0161ta ne radi dobro. U drugom primjeru jasno mu dajemo do znanja \u0161to smo primijetili i \u0161to \u017eelimo, bez pogubnih kritika.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u0161ajte svoju djecu, dajte im priliku da izraze svoje misli bez da im pritom name\u0107ete svoja rje\u0161enja. Izbjegavajte kritike jer su pogubne za dje\u010dje samopouzdanje. Obra\u0107ajte se svojoj djeci ja-porukama kojima im dajete do znanja da ih cijenite i po\u0161tujete. Tako ih u\u010dite da oni cijene i po\u0161tuju sebe, a i druge oko sebe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na\u010din na koji razgovaramo s djecom znatno utje\u010de na djetetovu sliku o sebi.\u00a0Najnovija istra\u017eivanja pokazuju da djeca tjedno s roditeljima razgovaraju ukupno 30 do 40 minuta. Velik dio razgovora s djetetom roditelj\u00a0potro\u0161i na kritiziranje djeteta\u00a0\u00a0i njegova pona\u0161anja. Ve\u0107ina djece s kojima svakodnevno radim \u017eale mi se kako ne mogu razgovarati sa svojim roditeljima. Vjeruju kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[20,40,39],"class_list":["post-137","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanovi-pisu","tag-djeca","tag-komunikacija","tag-roditelj"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/137","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=137"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/137\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":138,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/137\/revisions\/138"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=137"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=137"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=137"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}