{"id":158,"date":"2012-06-06T21:10:00","date_gmt":"2012-06-06T20:10:00","guid":{"rendered":"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/?p=158"},"modified":"2019-12-09T21:13:34","modified_gmt":"2019-12-09T20:13:34","slug":"internet-paznja-i-pamcenje-kako-citamo-hipertekst","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/2012\/06\/06\/internet-paznja-i-pamcenje-kako-citamo-hipertekst\/","title":{"rendered":"Internet, pa\u017enja i pam\u0107enje: Kako \u010ditamo hipertekst?"},"content":{"rendered":"\n

Sasvim je izvjesno da \u017eivimo u internetskom dobu. U svijetu postoji preko\u00a02,2 mlrd. korisnika Interneta<\/a>. U Hrvatskoj nas ima preko\u00a02.5 milijuna.<\/a>\u00a0Internet je dostupan svuda oko nas, putem na\u0161ih ra\u010dunala, mobitela pa \u010dak i televizora. Bez prevelikih pote\u0161ko\u0107a mo\u017eemo u trenutku pristupiti velikom fondu informacija i pregledati ih u potrazi za specifi\u010dnom informacijom zahvaljuju\u0107i velikim, lako pretra\u017eivim i me\u0111usobno jako povezanim bazama podataka poput Googleovog indeksa stranica ili pak najpoznatije internetske enciklopedije \u2013 Wikipedije. U tekstovima na koje nailazimo kre\u0107u\u0107i se stranicama ovih baza, klju\u010dni ili semanti\u010dki srodni pojmovi \u010desto su istaknuti. Klikom na njih, mo\u017eemo pristupiti nekim drugim \u010dlancima ili tekstovima koji ove istaknute pojmove dodatno poja\u0161njavaju. Ove poveznice na druge sadr\u017eaje nazivaju se jo\u0161 i hiperveze, a tekst pro\u0161aran hipervezama naziva se hipertekstom. Osim na Internetu, hipertekst se dosta \u010desto koristi i u internim edukativnim bazama podataka raznih organizacija.,<\/p>\n\n\n\n

Hipertekst je isprva smatran iznimno korisnim prezentacijskim medijem koji \u0107e revolucionarizirati prikaz edukativnih, ali i raznih drugih sadr\u017eaja. Tako se smatralo da \u0107e interaktivnost \u010ditanja koja se posti\u017ee navigacijom kroz hipertekst olak\u0161ati \u010ditateljima da stvore bogate, visoko povezane strukture znanja (Fredin, 1997; prema DeStefano i LeFevre, 2007). U ovom optimisti\u010dnom duhu zapo\u010delo je ispitivanje utjecaja hipertekstualne prezentacije sadr\u017eaja na razumijevanje i pam\u0107enje istog. Me\u0111utim, rezultati su ubrzo pokazali druga\u010diju sliku. Tako su, primjerice, Miall i Dobson (2001) svojim ispitanicima dali na \u010ditanje hipertekstualiziranu verziju nekih proznih djela, pri \u010demu je jedna skupina napredovala kroz tekst klikom na hipervezu na kraju pro\u010ditane cjeline ili odlomka, dok je druga morala kliknuti na hipervezu u samom odlomku. Iako je u oba slu\u010daja bio isti linearan slijed pri\u010de, ispitanici koji su klikali na hiperveze sadr\u017eane u samom tekstu, mnogo su slabije razumjeli tekst u naknadnim ispitivanjima. Zhu (1999) je otkrila da broj hiperveza u tekstu nepovoljno utje\u010de na razumijevanje teksta i dosje\u0107anje \u010dinjenica. Drugim rije\u010dima, \u0161to je bio ve\u0107i broj hiperveza u tekstu, ispitanici su u naknadnom ispitivanju iskazali slabije dosje\u0107anje \u010dinjenica i razumijevanje pojmova. Zanimljiva je \u010dinjenica da je ovaj u\u010dinak prona\u0111en u situacijama gdje ispitanici nisu slijedili hiperveze, ve\u0107 su samo \u010ditali hipertekst. Tako\u0111er, neka istra\u017eivanja pokazuju da se linearni ili obi\u010dan tekst \u010dita zna\u010dajno br\u017ee od hiperteksta (DeStefano i LaFevre, 2007).<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se to doga\u0111a? Lako je shvatiti kako bi slije\u0111enje hiperveza i prelazak s jednog teksta na drugi moglo negativno utjecati na pra\u0107enje teksta, no \u0161to se doga\u0111a s ljudima koji nisu slijedili hiperveze? Jedno od obja\u0161njenja je da nas hipertekst po svojoj prirodi dodatno kognitivno optere\u0107uje. Mogu\u0107e je da samo prisustvo poveznica ometa tok na\u0161e pa\u017enje pru\u017eanjem kratkog i u ve\u0107ini slu\u010dajeva nesvjesnog distraktorskog zadatka – kliknuti, ili ne kliknuti? Svaki puta kada se suo\u010dimo s hipervezom, prekidamo zadatak \u010ditanja kako bismo napravili zadatak odluke o slije\u0111enju iste \u2013 \u0161to zna\u010di slabije kodiranje pro\u010ditanog u pam\u0107enju jer se pa\u017enja i kognitivni resursi dijele izme\u0111u zadataka.<\/p>\n\n\n\n

Utje\u0161na je \u010dinjenica da nismo svi jednako zahva\u0107eni dodatnim kognitivnim optere\u0107enjem uslijed \u010ditanja hiperteksta. Ovisno o individualnim razlikama u rasponu na\u0161eg verbalnog radnog pam\u0107enja, bolje \u0107emo ili lo\u0161ije se snalaziti u hipertekstu. \u0160to vi\u0161e toga mo\u017eemo zadr\u017eati u na\u0161em radnom pam\u0107enju kada se suo\u010dimo s gore navedenim distraktorskim zadatkom, to \u0107emo lak\u0161e nastaviti slijediti tekst. Dodatan individualni faktor koji utje\u010de na sposobnost zapam\u0107ivanja i u\u010denja iz hiperteksta je predznanje, pri \u010demu pojedinci s vi\u0161im predznanjem podjednako dobro u\u010de nove podatke iz istog polja neovisno o tome je li medij tekst ili hipertekst. Tako mo\u017eemo zaklju\u010diti da \u0107e pojedinci na koje \u0107e prezentacija sadr\u017eaja hipertekstom najvi\u0161e nepovoljno utjecati oni s slabijim radnim pam\u0107enjem i niskim predznanjem o temi koju \u010ditaju te bi njima bolje bilo prezentirati sadr\u017eaj u obliku obi\u010dnog, linearnog teksta (DeStefano i LaFevre, 2007).<\/p>\n\n\n\n

Ipak, nije sav hipertekst jednako lo\u0161. Brzina pronalaska relevantnih informacija u hipertekstu mo\u017ee se pove\u0107ati njegovim pravilnim strukturiranjem, u \u010demu treba te\u017eiti manjem broju poveznica, oblikovanju poveznica na na\u010din koji \u0107e bolje ukazati na to kamo \u0107e ista odvesti te izbjegavanju nestandardnih oblika prikaza sadr\u017eaja poput semanti\u010dkih mapa i grananje odlomaka teksta kroz vi\u0161e hijerarhijskih razina ili odvojenih stranica. Drugim rije\u010dima, \u0161to je hipertekst sli\u010dniji obi\u010dnom tekstu i \u0161to se vi\u0161e olak\u0161a zadatak odluke o slije\u0111enju poveznice na na\u010din da je iz njenog imena ili opisa jasnije na kakav sadr\u017eaj vodi, to \u0107e savladavanje istog zna\u010diti po \u010ditatelja manji kognitivni napor, \u010dime \u0107e se i uspje\u0161nost u\u010denja i zapam\u0107ivanja podataka prezentiranih hipertekstom pove\u0107ati.<\/p>\n\n\n\n

Iako se prvotni san o revoluciji u prezentaciji edukativnih i inih sadr\u017eaja rasplinuo, boljim razumijevanjem na\u010dina na koji \u010ditamo hipertekst, mo\u017eemo kroz pametniji dizajn stranica olak\u0161ati njegovo savladavanje ili pak odlu\u010diti da \u0107emo se, dok netko ne rije\u0161i ove pote\u0161ko\u0107e u dizajnu, u svom cjelo\u017eivotnom obrazovanju radije dr\u017eati poznatog linearnog slijeda bez distrakcija koji nam pru\u017ea dobra stara knjiga.<\/p>\n\n\n\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

DeStefano, D. i LaFevre, J.A. (2007). Cognitive load in hypertext reading: A review. Computers in Human Behavior, Vol. 23, str. 1616-1641.<\/p>\n\n\n\n

Miall, D. S. i Dobson, T. (2001). Reading Hypertext and the Experience of Literature. Journal of Digital Information, Vol. 2, No. 1, Texas Digital Library.<\/p>\n\n\n\n

Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Naklada Slap. Jastrebarsko.<\/p>\n\n\n\n

Zhu, E. (1999). Hypermedia Interface Design: The Effects of Number of Links and Granularity of Nodes. Journal of Educational Multimedia and Hypermedia, Vol. 8, No. 3, str. 331-58.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sasvim je izvjesno da \u017eivimo u internetskom dobu. U svijetu postoji preko\u00a02,2 mlrd. korisnika Interneta. U Hrvatskoj nas ima preko\u00a02.5 milijuna.\u00a0Internet je dostupan svuda oko nas, putem na\u0161ih ra\u010dunala, mobitela pa \u010dak i televizora. Bez prevelikih pote\u0161ko\u0107a mo\u017eemo u trenutku pristupiti velikom fondu informacija i pregledati ih u potrazi za specifi\u010dnom informacijom zahvaljuju\u0107i velikim, lako […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[45,44,43,41],"class_list":["post-158","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanovi-pisu","tag-internet","tag-kognitivna-psihologija","tag-pamcenje","tag-paznja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":159,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158\/revisions\/159"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}