{"id":180,"date":"2014-02-23T22:30:00","date_gmt":"2014-02-23T21:30:00","guid":{"rendered":"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/?p=180"},"modified":"2019-12-09T22:32:07","modified_gmt":"2019-12-09T21:32:07","slug":"obiteljski-odnosi-sistemska-perspektiva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/2014\/02\/23\/obiteljski-odnosi-sistemska-perspektiva\/","title":{"rendered":"Obiteljski odnosi – sistemska perspektiva"},"content":{"rendered":"\n
\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

Obitelj je osnovna dru\u0161tvena jedinica zasnovana na zajedni\u010dkom \u017eivotu u\u017eeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biolo\u0161ko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije. Obi\u010dno se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece. U na\u0161oj zemlji \u010deste su i trigeneracijske obitelji (roditelji, djeca te djed i\/ili baka). Obitelj mogu sa\u010dinjavati i \u010dlanovi koji nisu nu\u017eno u krvnom srodstvu, primjerice prilikom usvajanja djece.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111usobni odnosi u nekoj obitelji odlu\u010duju\u0107i su za psihi\u010dko zdravlje pojedinca jednako kao \u0161to i svaki \u010dlan obitelji na svoj na\u010din djeluje na obiteljske odnose a time i na obitelj kao cjelinu. Nemogu\u0107e je biti \u010dlanom neke obitelji a da pojedinac ne doprinosi (aktivno ili pasivno) kvaliteti obiteljskih odnosa. Pona\u0161anje jednog \u010dlana obitelji pokazat \u0107e svoje djelovanje na \u010ditavu obitelj samo uz pristanak (na svjesnoj ili podsvjesnoj razini) ostalih \u010dlanova obitelji.,<\/p>\n\n\n\n

Vjerujem da \u0107e se ve\u0107ina laika i stru\u010dnjaka lako slo\u017eiti s prethodnim re\u010denicama. No kad se u obitelji pojavi problem, odjednom smo spremni zanemariti \u201edjelovanje svakoga na svakoga u obitelji\u201c i po\u010deti se baviti onom osobom koja problem manifestira. Za ilustraciju, \u010desti su slu\u010dajevi djece s pote\u0161ko\u0107ama u odnosu s drugima (drugom djecom, vlastitim roditeljima, u\u010diteljima\u2026), koja npr. pokazuju agresivno pona\u0161anje, ili \u0161kolski neuspjeh, ili zapo\u010dnu s prekomjernom konzumacijom alkohola\u2026. Roditelji \u0107e se obratiti stru\u010dnjaku, s o\u010dekivanjem da on\/ona \u201epopravi\u201c dijete, zanemariv\u0161i vlastitu odgovornost, utjecaj ali i mo\u0107. Kao uzroke problema koje dijete pokazuje navest \u0107e utjecaj vr\u0161njaka, televizije, \u0161kole\u2026. Da, i ti faktori imaju svoje djelovanje, no ipak je obitelj mjesto gdje nastaju, \u010duvaju se ili ozdravlju simptomi. Ova re\u010denica nema u podlozi sadr\u017eaj \u201eza sve su krivi roditelji\u201c, nego \u201enajve\u0107e izvori\u0161te odgovornosti je u obitelji tj. na odraslim \u010dlanovima obitelji\u201c. Ta odgovornost va\u017ena je radi mogu\u0107eg djelovanja u budu\u0107nosti. Drugim rije\u010dima, ako prihvatimo da je problem nastao u obitelji, otvaramo vrata razli\u010ditim mogu\u0107nostima prevladavanja problema. Ovo je jednako va\u017eno za roditelje koji su dakle klju\u010dni za prevladavanje pote\u0161ko\u0107e, kao i za stru\u010dnjaka \u2013 koji ne\u0107e poku\u0161ati \u201epopraviti\u201c dijete s problemom, nego \u0107e zajedno s roditeljima istra\u017eivati koju svrhu taj problem (simptom obiteljskih pote\u0161ko\u0107a) ima u obitelji.<\/p>\n\n\n\n

Za ilustraciju, poslu\u017eimo se primjerom. Dvanaestogodi\u0161nji Marko u \u0161koli je izrazito agresivan prema drugoj djeci, nezainteresiran za pra\u0107enje nastave, ometa nastavu. Kod ku\u0107e roditelji ne primje\u0107uju ovakvo Markovo pona\u0161anje, opisuju ga kao poslu\u0161nog i suradljivog. Iz sistemske perspektive, Markovo pona\u0161anje potrebno je gledati kao simptom, koji slu\u017ei tome da prema van \u201eupali crveno svjetlo\u201c kako bi upozorio da u obiteljskim odnosima postoje pote\u0161ko\u0107e. Kakve mogu biti te pote\u0161ko\u0107e? Mogu\u0107e je da je bra\u010dni odnos roditelja u krizi, da se u\u010destalo sva\u0111aju, da spominju razvod braka. Mogu\u0107e je da je otac puno odsutan iz obitelji iako nije stalno zaposlen, a da je majka optere\u0107ena brigom o obitelji jer ima osim Marka jo\u0161 dvoje male djece. Iz sistemske perspektive, kakva je uloga Markove agresivnosti? Vi\u0161e je mogu\u0107nosti: to mo\u017ee na prijer biti poziv u pomo\u0107 za \u010ditavu obitelj; ili, ako prijeti razvod, radi sinovih pote\u0161ko\u0107a roditelji mogu odjednom prestati sa svojim sukobima, posvete se sinovim pote\u0161ko\u0107ama, i tako njegova agresivnost slu\u017ei tome da se privremeno bra\u010dni sukob povu\u010de. Dje\u010dakov agresivnost mo\u017ee se tada smanjiti, a roditelji ili poraditi na rje\u0161avanju bra\u010dnih pote\u0161ko\u0107a, ili ponovno nastaviti sukob, tamo gdje je privremeno zastao.<\/p>\n\n\n\n

Ukoliko pote\u0161ko\u0107e ovog dje\u010daka analiziramo na ovaj na\u010din, potpuno \u0107emo ih druga\u010dije do\u017eivjeti nego kao kroz tradicionalan \u201edje\u010dak ima problem\u201c pristup. Uz nagla\u0161avanje da nije cilj ove roditelje proglasiti \u201ekrivcima\u201c za dje\u010dakove te\u0161ko\u0107e, nego otvaranje niz mogu\u0107nosti djelovanja u budu\u0107nosti, i to na na\u010din da odrasli, u ovom slu\u010daju roditelji, preuzmu odgovornost za kvalitetu odnosa i procesa u obitelji. Ponekad se odrasli mogu upitati \u201e\u0161to nam se doga\u0111a\u201c pa i sami do\u0107i do odre\u0111enih odgovora, a ponekad \u0107e im biti potrebna stru\u010dna pomo\u0107 za definiranje onih procesa u obitelji koji su rezultirali pote\u0161ko\u0107ama.<\/p>\n\n\n\n

Preuzeti odgovornost u odnosu na svoje dijete koje pokazuje agresivnost zna\u010di da mu se roditelji ne\u0107e obratiti strogim tonom i re\u0107i \u201eMarko, izvoli se popraviti!\u201c, nego \u0107e po\u010deti razmi\u0161ljati koji su to procesi u obitelji proizveli Markovu patnju; vjerojatno je da \u0107e osoba izvan obitelji (npr. savjetovatelj) br\u017ee i lak\u0161e identificirati \u0161to se doga\u0111a, nego \u010dlanovi obitelji sami \u201eiznutra\u201c. Ovi bi roditelji lako mogli razmi\u0161ljati na na\u010din \u201ena\u0161 Marko je u \u0161koli agresivan, dakle o\u010dito se u \u0161koli ne\u0161to doga\u0111a, jer za\u0161to nije agresivan kod ku\u0107e?\u201c Zaista, za\u0161to nije? Lako \u0107emo se slo\u017eiti da je agresivnost posljedica frustracije, i to bilo koje vrste. Ako je dje\u010dak frustriran obiteljskim odnosima, ne bi li bilo prirodno da frustraciju iskazuje unutar obitelji? Ne bi \u2013 jer voli svoje roditelje, jer ovisi o njima u emotivnom i svakom drugom pogledu, jer su oni najva\u017enije osobe u njegovom \u017eivotu \u2013 iskaljivati agresivnost prema njima imalo bi previsoku cijenu, i zato je \u0161kolsko okru\u017eenje prikladno (jer je \u201epri ruci\u201c, a napetost i frustracije moraju se negdje \u201eispuhati\u201c). Naravno, svih ovih procesa dje\u010dak nije svjestan, niti on donosi svjesnu odluku da \u0107e reagirati agresivno u \u0161koli a ne kod ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Rade\u0107i s obitelji koja ima problem sli\u010dan naprijed opisanom, savjetovatelj \u0107e nakon \u0161to prepozna pote\u0161ko\u0107e u obiteljskim odnosima koje rezultiraju patnjom nekog od \u010dlanova, nastojati predlo\u017eiti promjene koje mogu u\u010diniti odrasli \u010dlanovi a da bi se obiteljski odnosi po\u010deli ozdravljivati. U podcrtanom dijelu prethodne re\u010denice sadr\u017eana su istovremeno isku\u0161enja pred koja su ovime stavljeni roditelji, ali i mo\u0107 djelovanja. Jer, napraviti bilo kakvu promjenu u svojim ve\u0107 nau\u010denim postupanjima i odnosima u obitelji nije lako. S druge strane, svaka i najmanja promjena u odnosima u obitelji koju u\u010dini jedan \u010dlan obitelji, rezultirat \u0107e promjenama u cijelom obiteljskom sistemu, pa i umanjiti simptome patnje kod onog \u010dlana koji simptome manifestira.<\/p>\n\n\n\n

Napisala:<\/p>\n\n\n\n

Psihologinja Ljerka Tu\u0111a-Dru\u017einec, univ. spec.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Obitelj je osnovna dru\u0161tvena jedinica zasnovana na zajedni\u010dkom \u017eivotu u\u017eeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biolo\u0161ko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije. Obi\u010dno se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece. U na\u0161oj zemlji \u010deste su i trigeneracijske obitelji (roditelji, djeca te djed i\/ili baka). Obitelj mogu sa\u010dinjavati i \u010dlanovi koji nisu nu\u017eno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[20,27,25,26,13],"class_list":["post-180","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanovi-pisu","tag-djeca","tag-majka","tag-obitelj","tag-otac","tag-roditelji"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=180"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":182,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/180\/revisions\/182"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=180"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=180"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}