{"id":216,"date":"2020-03-18T21:39:41","date_gmt":"2020-03-18T20:39:41","guid":{"rendered":"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/?p=216"},"modified":"2020-03-18T22:01:17","modified_gmt":"2020-03-18T21:01:17","slug":"psiholoski-aspekti-pojave-koronavirusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/2020\/03\/18\/psiholoski-aspekti-pojave-koronavirusa\/","title":{"rendered":"Psiholo\u0161ki aspekti pojave koronavirusa"},"content":{"rendered":"\n

Dragi na\u0161i, s obzirom na trenutnu krizu uzrokovanu \u0161irenjem koronavirusa, u nastavku vam prenosimo tekst autorice dr. sc. Ljiljane Musli\u0107 iz Odsjeka za promicanje mentalnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a koji je objavljen na stranicama HZZJZ. <\/strong>

U tekstu mo\u017eete saznati sve o psiholo\u0161kim aspektima pojave koronavirusa i kako se nositi sa strahom i drugim emocionalnim reakcijama koje su uobi\u010dajene u ovim situacijama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pojava koronavirusa SARS-CoV-2 u Kini 2019. godine i njegovo \u0161irenje zaokupilo je pa\u017enju stru\u010dnjaka, medija i op\u0107e populacije. Iako je to donekle o\u010dekivano, u posljednje vrijeme, posebice s prvim zabilje\u017eenim slu\u010dajevima oboljelih u Hrvatskoj, sve vi\u0161e se u medijima spominje kako se pro\u0161irila panika i strah me\u0111u ljudima od mogu\u0107e zaraze te smo bili svjedoci ili smo u medijima \u010ditali o nepotrebnim pona\u0161anjima kao \u0161to su masovna kupovina i stvaranje zaliha hrane, za\u0161titnih maski i sl., do neopravdanih napada na strane dr\u017eavljane ili ljude koji dolaze iz \u017eari\u0161ta zaraze, izravno ili preko dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da pojava novog koronavirusa SARS-CoV-2 predstavlja novost te mnogi detalji nisu poznati \u0161to poja\u010dava osobni do\u017eivljaj opasnosti, strah je normalna reakcija. Panika pak predstavlja intenzivan, odnosno jak do\u017eivljaj straha, a strah mo\u017ee biti reakcija na stvarnu prijetnju ili pretpostavljenu prijetnju \u2013 prijetnju koju pretpostavljamo ili o\u010dekujemo i percipiramo na temelju na\u0161e osobne procjene ili do\u017eivljaja rizika. To je slu\u010daj i s do\u017eivljajem prijetnje od zaraze koronavirusom. Strah i tjeskoba, a s tim u vezi i na\u0161e pona\u0161anje, \u010desto nije odraz stvarnog rizika utemeljenog na epidemiolo\u0161kim podatcima ve\u0107 odraz na\u0161eg osobnog do\u017eivljaja rizika ili opasnosti.<\/p>\n\n\n\n

Koliko su zapravo ljudi u strahu i kolika je razina panike u populaciji trenutno prvenstveno zaklju\u010dujemo na temelju onoga \u0161to vidimo u bliskom okru\u017eenju ili preko medija. To nije ni na koji na\u010din provjereno, ispitano ili istra\u017eivano, a i op\u0107enito je malo podataka i istra\u017eivanja o utjecaju izbijanja epidemija i pandemija zaraznih bolesti na mentalno zdravlje. Ono \u0161to sa sigurno\u0161\u0107u ipak mo\u017eemo re\u0107i jest da je koronavirus u centru pozornosti javnosti i jedna od vode\u0107ih tema u posljednje vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Razlozi zbog koji se prijetnja zaraze i opasnosti koronavirusom do\u017eivljava kao ve\u0107a opasnost od sezonske gripe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Postavlja se pitanje o razlozima zbog kojih se prijetnja od zaraze koronavirusom do\u017eivljava kao ve\u0107a opasnost od sezonske gripe. Va\u017eno je pritom osvrnuti se na obilje\u017eja trenutne prijetnje od zaraze koronavirusom, jer specifi\u010dna obilje\u017eja prijetnje pove\u0107avaju emocionalnu reakciju, ali i osvrnuti se na razloge za\u0161to ljudi op\u0107enito pokazuju sklonost \u010duti lo\u0161e informacije, a ne i one umiruju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Neka obilje\u017eja prijetnje pove\u0107avaju emocionalnu reakciju i do\u017eivljaj rizika i opasnosti. Istra\u017eivanja su pokazala da postoji sklonost u precjenjivanju opasnosti kod novih rizika, odnosno novih vrsta opasnosti. Naime, vi\u0161e se brinemo kada su u pitanju novi i nama do sad nepoznati rizici, nego neki poznati. U ovom slu\u010daju mo\u017eemo napraviti usporedbu izme\u0111u sezonske gripe i prijetnje zarazom koronavirusom. Koronavirus je nov virus te kao takav nova prijetnja koja nam je manje poznata od sezonske gripe. \u0160to manje znamo o odre\u0111enoj prijetnji raste strah i osje\u0107aj neizvjesnosti te se nerijetko javljaju i pona\u0161anja kojima se poku\u0161ava vratiti osje\u0107aj kontrole, pona\u0161anja kao \u0161to su spomenuta masovna kupovanja i stvaranje zaliha hrane i potrep\u0161tina, kupovina za\u0161titnih sredstava i maski i sl. To je pojava koja se ne doga\u0111a samo u Hrvatskoj ve\u0107 i \u0161ire. Tako\u0111er, rizike kojima se osoba svjesno i dobrovoljno izla\u017ee obi\u010dno do\u017eivljavamo manjima za razliku od onih koji nisu dobrovoljni i nisu dostupni na\u0161oj kontroli, kao \u0161to je koronavirus.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to ljudi \u010duju samo lo\u0161e stvari, a ne i umiruju\u0107e informacije od stru\u010dnjaka?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja su pokazala da u svakodnevnom \u017eivotu, kako bi se brzo donijela odluka o \u010demu se brinuti, a o \u010demu ne, mozak koristi \u201ementalne pre\u010dice\u201c koje se odvijaju na nesvjesnoj razini, i instinkti i emocije tu igraju va\u017enu ulogu. Usto je mozak skloniji pamtiti lo\u0161e i op\u0107enito je osjetljiviji na neugodne i lo\u0161e informacije koje su klju\u010dne za pre\u017eivljavanje. Zapravo u primanju informacija mozak djeluje selektivno, ve\u0107u pa\u017enju pridaje lo\u0161im informacijama (ra\u0161irenosti virusa, broju oboljelih, broju umrlih…), a zanemaruje primjerice one o ozdravljenju. Dodatno, uslijed preplavljenosti strahom, koji je donekle razumljiv i o\u010dekivan u ovakvim situacijama, precjenjivanje realnoga rizika mo\u017ee dovesti do jo\u0161 intenzivnijeg straha, a on pak do nepromi\u0161ljenih pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n

Kako se nositi sa strahom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako je strah normalna reakcija koja u odre\u0111enoj mjeri poma\u017ee da budemo pozorniji na mogu\u0107e izvore prijetnje i da pove\u0107amo brigu o svom zdravlju op\u0107enito, pretjerani strah i panika mogu vi\u0161e u tome vi\u0161e \u0161tetiti nego koristiti. Kako bismo \u201eupravljali\u201c na\u0161im do\u017eivljajem rizika, a time i na\u0161im do\u017eivljajem straha, evo nekoliko preporuka:<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je prvo i osnovno na\u0107i i pratiti provjerene i vjerodostojne izvore informacija[1]. Usto je va\u017ena kontinuiranost i dosljednost informiranja, ali ne pretjerano i stalno.<\/p>\n\n\n\n

Drugi va\u017ean na\u010din na koji mo\u017eemo upravljati osobnim do\u017eivljajem rizika je da si postavimo nekoliko jednostavnih pitanja, kao \u0161to su Postoji li razlog zbog kojeg mislim da sam ja osobno u riziku od zaraze? Jesam li bio u kontaktu s mogu\u0107im slu\u010dajevima zaraze? Takvim promi\u0161ljanjem smanjujemo mogu\u0107nost do\u017eivljaja rizika na nesvjesnoj i instinktivnoj razini, odnosno racionalnije promi\u0161ljamo o mogu\u0107oj opasnosti.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107a preporuka je da promi\u0161ljamo koje su to mjere i na\u010dini, odnosno na\u0161a pona\u0161anja kojima uspje\u0161no mo\u017eemo doprinijeti smanjivanju rizika. Na tom mjestu je ponovno va\u017eno donositi odluke na temelju vjerodostojnih informacija od strane stru\u010dnjaka. To uklju\u010duje i pona\u0161anja vezano uz na\u010dine na koje mo\u017eemo za\u0161titi sebe, ali i druge ljude. Navedenim na\u010dinima i pona\u0161anjima odgovorno se pona\u0161amo prema svom zdravlju, ali i zdravlju drugih osoba.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je trenutak u kojem je va\u017eno osvijestiti i va\u017enost op\u0107enite brige i ulaganja u vlastito zdravlje te prilika da promjenama u na\u0161em zdravstvenom pona\u0161anju prihvatimo stilove \u017eivota koji doprinose op\u0107enito boljem o\u010duvanju na\u0161ega zdravlja, uklju\u010duju\u0107i doprinose boljoj za\u0161titi i od zaraznih kao i kroni\u010dnih nezaraznih bolesti. To bi mogla biti \u010detvrta va\u017ena preporuka i poticaj kada govorimo o tome \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n

I na kraju, peta va\u017ena preporuka, ne zaboravimo da ne reagiraju svi jednako na situacije potencijalne prijetnje za zdravlje, neki reagiraju ve\u0107im stresom, zabrinuto\u0161\u0107u i tjeskobom. Bez obzira na ozbiljnost i ja\u010dinu ugroze neki pojedinci bit \u0107e vi\u0161e, a neki manje uznemireni. Neka istra\u017eivanja u zemljama koja su prolazila iskustva izbijanja epidemija zaraznih bolesti kao \u0161to je gripa, SARS i dr. pokazala su da se velik udio populacije osje\u0107ao bespomo\u0107no, prestravljeno i zabrinuto.<\/p>\n\n\n\n

Razina stresa i anksioznosti te percipirani rizik od zaraze pokazali su se povezani s usvajanjem mjera opreza (preventivnih mjera). U normalizaciji emocionalnih reakcija i nagla\u0161avanju nade i otpornosti poma\u017ee redovito i ponavljaju\u0107e informiranje jasnim i jednostavnim porukama te empati\u010dan pristup normalnim stresnim reakcijama. Stoga je u ovim trenutcima va\u017eno da pru\u017eimo podr\u0161ku onima koji su pod ve\u0107im strahom i zabrinuto\u0161\u0107u. Pritom je va\u017eno poticati optimizam, ali ne negirati realne rizike. Va\u017eno je prihvatiti da ne reagiramo svi jednako i da je svakome \u201enjegov strah realan\u201c, te im treba pomo\u0107i, umiriti ih, pritom ih ne osu\u0111ivati i ne podcjenjivati ili sli\u010dno negativno reagirati. Tako\u0111er je va\u017eno poticati realne procjene rizika kao i sposobnosti pojedinca da za\u0161titi sebe i svoju obitelj ponavljanjem to\u010dnih informacija, realnih procjena rizika i opasnosti te mjerama za\u0161tite utemeljenima na stru\u010dnim dokazima. U svakom slu\u010daju va\u017eno je me\u0111usobno povezivanje i davanje podr\u0161ke i pomo\u0107i jedni drugima.
<\/p>\n\n\n\n

dr.sc. Ljiljana Musli\u0107, prof. psih.
Odsjek za promicanje mentalnog zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo<\/p>\n\n\n\n

Literatura:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Yeager, K. i Roberts, A. (Eds.). (2015). Crisis intervention handbook: Assessment, treatment, and research. Oxford University Press.<\/p>\n\n\n\n

American Psychological Association (2020). Speaking of Psychology: Coronavirus Anxiety. Pruzeto s https:\/\/www.apa.org\/research\/action\/speaking-of-psychology\/coronavirus-anxiety (pristupljeno 27. velja\u010de 2020.)<\/p>\n\n\n\n

Center for the Study of Traumatic Stress (CSTS). Mental Health and Behavioral Guidelines for Response to a Pandemic Flu Outbreak. Preuzeto s https:\/\/www.cstsonline.org\/resources\/resource-master-list\/mental-health-and-behavioral-guidelines-for-response-to-a-pandemic-flu-outbreak (pristupljeno 27. velja\u010de 2020.)<\/p>\n\n\n\n

Douglas, P. K., Douglas, D. B., Harrigan, D. C. i Douglas, K. M. (2009). Preparing for pandemic influenza and its aftermath: mental health issues considered. International journal of emergency mental health, 11(3), 137.\n\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dragi na\u0161i, s obzirom na trenutnu krizu uzrokovanu \u0161irenjem koronavirusa, u nastavku vam prenosimo tekst autorice dr. sc. Ljiljane Musli\u0107 iz Odsjeka za promicanje mentalnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a koji je objavljen na stranicama HZZJZ. U tekstu mo\u017eete saznati sve o psiholo\u0161kim aspektima pojave koronavirusa i kako se nositi sa strahom i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":217,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55],"tags":[54,53,51],"class_list":["post-216","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-objave","tag-anksioznost","tag-kako-se-nositi-sa-strahom","tag-koronavirus"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=216"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":223,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216\/revisions\/223"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=216"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=216"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}