{"id":250,"date":"2021-02-21T12:46:21","date_gmt":"2021-02-21T11:46:21","guid":{"rendered":"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/?p=250"},"modified":"2021-02-21T12:47:02","modified_gmt":"2021-02-21T11:47:02","slug":"mentalno-zdravlje-djece-predskolske-dobi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/2021\/02\/21\/mentalno-zdravlje-djece-predskolske-dobi\/","title":{"rendered":"Mentalno zdravlje djece pred\u0161kolske dobi"},"content":{"rendered":"\n<h4 class=\"has-text-align-center wp-block-heading\"><strong><em>Kako biti podr\u0161ka djeci u te\u0161kim uvjetima \u017eivota<\/em><\/strong><\/h4>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"554\" height=\"185\" src=\"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-251\" srcset=\"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image.png 554w, https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-300x100.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 554px) 100vw, 554px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p><em><strong>\u0160to je zapravo mentalno zdravlje? U kojem \u017eivotnom periodu treba po\u010deti voditi ra\u010duna\u00a0 o mentalnom zdravlju? Posve\u0107ujemo li jo\u0161 uvijek vi\u0161e pa\u017enje fizi\u010dkom zdravlju djece, a zanemarujemo mentalno?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Svjetska zdravstvena organizacija definira <strong>mentalno zdravlje<\/strong> kao \u201estanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, mo\u017ee se nositi s normalnim \u017eivotnim stresovima, mo\u017ee raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici\u201c (Svjetska zdravstvena organizacija, 2004).<\/p>\n\n\n\n<p>Mentalno zdravlje ne zna\u010di da smo uvijek sretni i dobro raspolo\u017eeni. Svi se suo\u010davamo sa \u017eivotnim te\u0161ko\u0107ama, stresovima i gubicima i tada se osje\u0107amo ustra\u0161eno, zabrinuto, ljutito, tu\u017eno&#8230;Dobro mentalno zdravlje omogu\u0107ava nam da svoje emocije prihvatimo i uhvatimo se u ko\u0161tac s te\u0161ko\u0107ama koriste\u0107i svoje resurse, vje\u0161tine i sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Brojna istra\u017eivanja su pokazala da rana iskustva i interakcije djeteta s roditeljima ili skrbnicima, odnosno razvoj sigurne privr\u017eenosti, ima klju\u010dnu ulogu u zdravom razvoju mo\u017edane strukture koja dokazano predstavlja \u010dimbenik otpornosti za optimalan razvoj djeteta kasnije tijekom \u017eivota.\u00a0 Dakle, mentalno zdravlje djece neodvojivo je od okru\u017eenja u kojemu \u017eive, a kod djece pred\u0161kolske dobi uglavnom je definirano bliskim \u010dlanovima obitelji i pred\u0161kolskom ustanovom koju poha\u0111aju i u kojoj provode zna\u010dajnu koli\u010dinu vremena u danu. Iz navedenog proizlazi da smo <strong>odgovorni za mentalno zdravlje na\u0161e djece i da briga mora zapo\u010deti od najranije dobi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-252\" width=\"378\" height=\"254\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Djeca u\u010de promatraju\u0107i nas odrasle, i najglasnija je poruka upravo ona koju vide iz na\u0161ih postupaka.&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161a nas djeca poznaju i prepoznaju emocionalnu klimu u kojoj se nalaze. Dobro je razgovarati i o tome kako oni do\u017eivljavaju vas, osjete li zabrinutost ili strah. Ne trebamo se praviti da nas situacija ne poga\u0111a, ve\u0107 normalizirati osje\u0107aje u ovoj za sve druga\u010dijoj situaciji, uz poruku da \u0107e pro\u0107i i da je va\u017eno da se sami trudimo oko toga da se za\u0161titimo. Briga, anksioznost, tuga i strah su uobi\u010dajene emocije u izvanrednim situacijama, a njihovo izbjegavanje ih mo\u017ee u\u010diniti jo\u0161 ja\u010dima i dugotrajnijima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pred\u0161kolska djeca nemaju jo\u0161 dovoljno zrele kognitivne kapacitete, pa ne mogu pojmiti sve \u0161to se doga\u0111a, pogotovo ne u dugoro\u010dnom smislu. Me\u0111utim, mogu osje\u0107ati atmosferu oko sebe, pogotovo onu u ku\u0107i. Djeca su osjetljiva na osje\u0107aje odraslih osoba oko njih, pa iako ne razumiju nu\u017eno u spoznajnom smislu \u0161to se to\u010dno doga\u0111a, osje\u0107aju tjeskobu i nesigurnost svojih roditelja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>DJECA MOGU IMATI RAZLI\u010cITE REAKCIJE<\/strong> nakon stresnih i\/ili traumatskih iskustava:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Biti tjeskobna i brinuti se za vlastitu sigurnost i sigurnost bliskih osoba<\/li><li>Biti upla\u0161ena, povu\u010dena, pla\u010dljivija<\/li><li>Reagirati ve\u0107om separacijskom tjeskobom pri dolasku u vrti\u0107<\/li><li>Biti \u201eljepljiva\u201c za roditelja ili odgojitelje<\/li><li>Pokazivati razdra\u017eljivost, svadljivost, agresivnost<\/li><li>Imati izra\u017eeniji motori\u010dki nemir, kra\u0107u pa\u017enju<\/li><li>Nedostatak interesa<\/li><li>Mijenjati neke navike (jelo, spavanje)<\/li><li>\u010ce\u0161\u0107e mokriti u ga\u0107ice (preko dana, i pri spavanju)<\/li><li>Tra\u017eiti vi\u0161e svoje prijelazne objekte<\/li><li>Imati pove\u0107anu osjetljivost na zvukove (prasak, lupanje vratima\u2026).<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Te reakcije se uglavnom javljaju odmah, ali se mogu javiti i kasnije, te mogu trajati kroz neko vrijeme. To su normalne i uobi\u010dajene reakcije na nenormalnu situaciju, a morate priznati da \u017eivimo u specifi\u010dnim, nenormalnim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"328\" height=\"220\" src=\"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-3.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-254\" srcset=\"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-3.png 328w, https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-3-300x201.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 328px) 100vw, 328px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p><strong>KAKO MO\u017dETE POMO\u0106I DJETETU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je razgovarati o osje\u0107ajima i ponekad samo prihvatiti \u0161to dijete izra\u017eava bez posebne intervencije, a ponekad je potrebno umiriti dijete i prebaciti fokus na ono \u0161to nam poma\u017ee:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Pitajte ih \u0161to ina\u010de rade kada su tu\u017eni\/ljuti\/upla\u0161eni<\/li><li>Razgovarajte o tome kako se sve jo\u0161 mo\u017eemo umiriti \u2013 u\u017eivati u nekoj omiljenoj aktivnosti, igrati se, crtati, razgovarati s prijateljima, gledati ili slu\u0161ati ne\u0161to opu\u0161taju\u0107e i smije\u0161no, \u0161aliti se i smijati, \u010ditati, vje\u017ebati\u2026<\/li><li>Mo\u017eete nacrtati \u0161to poma\u017ee<\/li><li>Tehnike disanja \u2013<\/li><li>Posebno je va\u017eno djetetu omogu\u0107iti da izrazi svoje osje\u0107aje<\/li><li>Prihvatite sve osje\u0107aje koje djeca izra\u017eavaju i poka\u017eite razumijevanje<\/li><li>Ako djeca spominju da se boje &#8211; normalizirajte djeci cijelu situaciju. Recite im da je normalno da smo nekada zabrinuti i zbog toga oprezniji i da su to osje\u0107aji koje svi ljudi imaju, pogotovo u ovakvoj situaciji. Strah je korisna emocija koja nam poma\u017ee da se \u010duvamo i za\u0161titimo od neugodnih i potencijalno za nas opasnih situacija<\/li><li>Ako niste sigurni \u0161to re\u0107i, uvijek mo\u017eete suosje\u0107ajno ponoviti ono \u0161to je dijete reklo \u2013 to djetetu daje osje\u0107aj da ste ga \u010duli i nekada je samo to potrebno.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Budite spremni da \u0107e djeca mo\u017eda neke stvari vi\u0161e puta pitati ili tra\u017eiti razgovor. S jedne strane je djeci pred\u0161kolske dobi potrebno ponavljanje kako bi shvatili neke doga\u0111aje i proradili iskustva. S druge strane, radi nezrelih kognitivnih sposobnosti, neke stvari ne mogu sasvim pojmiti, pa postavljaju ista pitanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim ponavljanja obja\u0161njenja, imenovanja i pomo\u0107 u verbalizaciji osje\u0107aja izrazito je va\u017eno <strong>voditi ra\u010duna o djetetovim potrebama<\/strong>. Biti podr\u0161ka zna\u010di \u2013 biti tu, biti uz dijete, pogotovo kad je te\u0161ko, slu\u0161ati, razgovarati, zagrliti, osmjehnuti se\u2026<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-5.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-256\" width=\"459\" height=\"223\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Fizi\u010dka aktivnost<\/strong> je jedna od najboljih pomaga\u010da u <strong>otpu\u0161tanju napetosti<\/strong> koja je prisutna u tijelu. Vje\u017ebajte, prilagodite vrstu aktivnosti uvjetima u kojima ste, ali dajte djeci da vode vje\u017ebe ili predla\u017eu aktivnosti i svi sudjelujte. Osim otpu\u0161tanja energije va\u017eno je i <strong>opu\u0161tanje<\/strong>. U tome mogu pomo\u0107i brojne za djecu prilago\u0111ene vje\u017ebe disanja i aktivnosti za tijelo (opona\u0161anje \u017eivotinja, sladoled koji se topi na suncu) te razli\u010diti mentalni i kreativni zadaci (crtanje, mozgalice, izra\u0111ivanje ukrasa).<\/p>\n\n\n\n<p>Djeca, zna\u010dajno vi\u0161e nego odrasli, imaju kapacitet \u017eivjeti ovdje i sada, radi \u010dega \u0107e se ispreplitati trenuci zabrinutosti i uznemirenosti sa trenucima igre i uobi\u010dajenih aktivnosti. Koliko god je mogu\u0107e, potrebno je osigurati uvjete za igru.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Igra<\/strong> je djeci beskrajno va\u017ena jer poti\u010de njihov cjeloviti razvoj \u2013 kognitivni, motori\u010dki i socioemocionalni. Igra kod djece poti\u010de razvoj pam\u0107enja, jezi\u010dnih kompetencija, razvoj apstraktnog mi\u0161ljenja, koncentracije, kreativnost, sposobnost razumijevanja drugih\u2026\u00a0 Priklju\u010divanjem djetetu mogu se stvoriti prilike za dodatno povezivanje s njim i stvaranje prilike za opu\u0161tanje i zabavu \u2013 djece i odraslih.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Brinite o sebi<\/strong>&nbsp; jer vi ste glavni pomaga\u010di svoje djece i ako vi vodite ra\u010duna o &nbsp;vlastitom mentalnom zdravlju, ako se osje\u0107ate&nbsp; dobro (ili onoliko dobro koliko je to mogu\u0107e), dobro \u0107e biti&nbsp; i va\u0161a djeca.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Osvijestite<\/strong>&nbsp;vlastite misli i tjelesne senzacije koje se s njima javljaju, te&nbsp;<strong>upoznajte&nbsp;<\/strong>sebe i svoje na\u010dine reagiranja, a potom&nbsp;<strong>pomozite<\/strong>&nbsp;i djetetu da u\u010dini isto, pa zajedno razgovarajte o tome \u0161to poma\u017ee kada se tako osje\u0107amo. Ono \u0161to je va\u017eno u svakoj dobi jest biti dostupan djetetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Svijet je na trenutak zastao, dovoljno da kao roditelji posvetimo vrijeme i pa\u017enju svemu onome za \u010dime ina\u010de s djecom \u010deznemo. Svi ma\u0161tamo o nekim boljim danima u kojima smo dovoljno smireni, odmorni i raspolo\u017eeni da se posvetimo na\u0161im najbli\u017eima vi\u0161e od onog \u0161to raspored predvi\u0111a. No, to&nbsp;&nbsp;rijetko stignemo u na\u0161im u\u017eurbanim stilovima \u017eivljenja. Stvari koje nam kroz svakodnevnicu pro\u0111u neizgovorene sada mo\u017eemo verbalizirati \u2013 volim te, nedostaje\u0161 mi, kako si? Tu sam za tebe. Jer to doista i mo\u017eemo, i trebamo biti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo sasvim sigurno nisu najbolja vremena, niti se odvijaju na\u0161im izborom. No, u situaciji u kojoj svi zajedno sada jesmo, umjesto da razmi\u0161ljamo \u0161to bi se sve moglo dogoditi te kreiramo crne scenarije,&nbsp;<strong>mo\u017eemo se usredoto\u010diti&nbsp;&nbsp;na sada\u0161njost i stvaranje smislenih trenutaka<\/strong>.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Zastanimo na tren, udahnimo i pogledajmo oko sebe \u2013&nbsp;<strong>koga i \u0161to sve imamo?<\/strong>&nbsp;U ovo vrijeme moramo razgovarati s djecom svakog uzrasta, vode\u0107i ra\u010duna o tome koliko i koje informacije razumiju, ali im i dati prostor da nas pitaju i podijele sve \u0161to ih mu\u010di. Kada djeca znaju da smo voljni razgovarati, ve\u0107a je \u0161ansa da \u0107e nam se i obratiti kada im treba podr\u0161ka, a to je najva\u017enije. Prvo o korona virusu, a onda o potresu &nbsp;i o drugim stvarima koje ih mu\u010de.&nbsp;<strong>Roditelji, iskoristite ovo vrijeme za&nbsp;razvoj odnosa povjerenja<\/strong>.&nbsp;Nekada nas sama \u010dinjenica da smo doma zavara da to zna\u010di da se djetetom i kvalitetno bavimo. Dijete treba pa\u017enju i vrijeme samo za sebe i va\u017eno je da imamo isplanirane aktivnosti s djetetom kojima se ono, a i mi, veselimo, a u kojima svi sudjelujemo.<\/p>\n\n\n\n<p>I da se vratimo opet na po\u010detak \u2026<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-6.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-257\" width=\"605\" height=\"208\" srcset=\"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-6.png 337w, https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-6-300x103.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 605px) 100vw, 605px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Mentalno zdravlje podrazumijeva bavljenje produktivnim aktivnostima \u2013 koje uklju\u010duju na\u0161a osjetila, emocije i intelekt, a poma\u017eu nam da rastemo i razvijamo se, da se mijenjamo, prilago\u0111avamo i nosimo s te\u0161ko\u0107ama i stresom. To podrazumijeva ostvarivanje zadovoljavaju\u0107ih me\u0111uljudskih odnosa u kojima se osje\u0107amo sretnije, sna\u017enije, u kojima dobivamo podr\u0161ku i potvrdu da smo vrijedni i va\u017eni ba\u0161 takvi kakvi jesmo. Takvi temelji se postavljaju ve\u0107 u pred\u0161kolskoj dobi, a na\u0161a zajedni\u010dka uloga je da takve odnose s prijateljima i \u010dlanovima obitelji njegujemo, a onda \u0161irimo u zajednici. Kad se suo\u010davamo sa \u017eivotnim izazovima i te\u0161ko\u0107ama, podr\u0161ka i razumijevanje poma\u017eu nam da ih lak\u0161e prebrodimo i \u010dine temelj mentalnog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"232\" height=\"180\" src=\"http:\/\/drustvo-psihologa-kzz.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/image-7.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-258\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Kori\u0161teni izvori:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>K. Jaman, P. Malnar, M. Tir Babi\u0107, N. Vac Buri\u0107 i M. Vuko (2020), Materijal\u00a0 Stru\u010dnog razreda za pred\u0161kolsku psihologiju Hrvatske psiholo\u0161ke komore, Zgb,.<\/li><li>Vrani\u0107, A., Ger\u010dar, A. i Puhovski, S. (2020): Ogledi o dru\u0161tvu iz psiholo\u0161kog kuta, ZPD<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Dodatna literatura:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><a href=\"https:\/\/centar.erf.unizg.hr\/vjestine-suocavanja-i-mentalno-zdravlje-djece\/\">https:\/\/centar.erf.unizg.hr\/vjestine-suocavanja-i-mentalno-zdravlje-djece\/<\/a><\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><a href=\"https:\/\/www.poliklinika-djeca.hr\/aktualno\/novosti\/besplatna-publikacija-mali-vodic-kroz-velike-promjene-podrska-roditeljima-skrbnicima-u-ulozi-prirodnim-pomagaca-djeci-u-prvih-mjesec-do-dva-nakon-traumatskog-dogadaja\/\">https:\/\/www.poliklinika-djeca.hr\/aktualno\/novosti\/besplatna-publikacija-mali-vodic-kroz-velike-promjene-podrska-roditeljima-skrbnicima-u-ulozi-prirodnim-pomagaca-djeci-u-prvih-mjesec-do-dva-nakon-traumatskog-dogadaja\/<\/a><\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><a href=\"https:\/\/www.poliklinika-djeca.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/2020-Mindfulness-kratke-vje%C5%BEbe.pdf\">https:\/\/www.poliklinika-djeca.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/2020-Mindfulness-kratke-vje%C5%BEbe.pdf<\/a><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Pripremila: Silvija Dugorepec, prof. psih.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako biti podr\u0161ka djeci u te\u0161kim uvjetima \u017eivota \u0160to je zapravo mentalno zdravlje? U kojem \u017eivotnom periodu treba po\u010deti voditi ra\u010duna\u00a0 o mentalnom zdravlju? Posve\u0107ujemo li jo\u0161 uvijek vi\u0161e pa\u017enje fizi\u010dkom zdravlju djece, a zanemarujemo mentalno? Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao \u201estanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, mo\u017ee se nositi s [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[62,61],"class_list":["post-250","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanovi-pisu","tag-mentalno-zdravlje","tag-predskolska-dob"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":261,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250\/revisions\/261"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}