Od osamostaljenja Hrvatske slu\u0161amo kako smo u tranziciji, prolazimo kroz neke dru\u0161tvene promjene, odnosno, neki utjecaji dolaze do nas. Kako je obitelj temeljna jedinica dru\u0161tva, poku\u0161ajmo vidjeti kakvim to promjenama u obitelji svjedo\u010dimo.<\/p>\n\n\n\n
U pradavna vremena postojale su plemenske zajednice sa svojim starje\u0161inama, to\u010dno utvr\u0111enom podjelom rada svih \u010dlanova i statusom odre\u0111enim ro\u0111enjem. Odrastao, zdrav mu\u0161karac bio je vredniji \u010dlan zajednice za razliku od \u017eene, djeteta ili ostarjele osobe. Ukoliko je bio ro\u0111en u \u00abvi\u0161oj\u00bb klasi zadr\u017eavao je taj polo\u017eaj bez obzira na svoje osobne karakteristike i vrijednosti. Ljudski \u017eivot nije mnogo vrijedio, a \u017eene i djeca su bili potro\u0161na roba. Tako je u srednjem vijeku poznat slu\u010daj dje\u010djeg kri\u017earskog rata u kojem je stradao ni neslu\u0107en broj djece. Gra\u0111ansko dru\u0161tvo poznaje broj\u010dano manju, tipi\u010dno patrijarhalnu obitelj. Glava ku\u0107e, otac, donosi sve odluke, slu\u0161aju ga svi \u010dlanovi obitelji,\u00a0 a naslje\u0111uje ga obi\u010dno najstari sin, Djeca u takvom okru\u017eenju, do otprilike, izme\u0111u dva svjetska rata, bila su forisirana da budu tiha, vrlo poslu\u0161na, a priznata metoda odgoja\u00a0 bila je \u00abbatina\u00bb. Odje\u0107a djece tog vremena izgledom je nalikovala odje\u0107i odraslih, samo je broj bio dje\u010dji. Jo\u0161 po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a, \u00abstu\u010dnjaci za djecu\u00bb su preporu\u010divali da djeca trebaju jesti prije o\u010devog povratka ku\u0107i jer se smatralo nepo\u017eeljnim da glava ku\u0107e biva uznemiravan prilikom jela obi\u010dnom nazo\u010dno\u0161\u0107u \u010dak i vlastite djece.<\/p>\n\n\n\n
Razvoj znanosti i tehnologije te zapo\u0161ljavanje \u017eena u ratnoj industriji, dovodi do promjena. \u017dene, do sada ku\u0107anice i roditeljice, postaju zaposlene, s pravom glasa, financijski neovisne o mu\u017eu ili ocu. Njihova pravna, radna i ekonomska samostalnost mijenja dotada\u0161nje obiteljske odnose. Mu\u0161karac vi\u0161e nije jedini hranitelj ni apsolutni autoritet. Hijerarhija nestaje, a javljaju se ure\u0111eni partnerskog odnosi izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene i demokrati\u010dniji pristup djeci. Ali, tako su ugro\u017eene ne\u010dije stare navike.\u00a0 Mu\u0161karci gube povla\u0161teni polo\u017eaj u obitelji, imaju te\u0161ko\u0107e prilago\u0111avanja, dolazi do problema i sukoba. Netko tko je do ju\u010der gledao svog djeda kako nare\u0111uje baki, sam o svemu odlu\u010duje, \u00abs visine\u00bb gleda na\u00a0 ku\u0107anske poslova, ka\u017enjava djecu i tra\u017ei da ga se bezpogovorno slu\u0161a, taj \u0107e se te\u0161ko sna\u0107i u \u00abnovim vremenima\u00bb. <\/p>\n\n\n\n
Obzirom na biolo\u0161ku dimenziju, funkcija i uloga majke je prva zna\u010dajna po dijete i obitelj. Maj\u010dino zdravlje, brige, strahovi, tjeskoba, prvo su \u0161to utje\u010de na potomke, a zatim odnosi izme\u0111u djetetu dviju najva\u017enijih osoba, oca i majke. Ako su ti odnosi stalno odmjeravanje snaga tko je \u00abglavni\u00bb, a tko \u00abposlu\u0161an\u00bb, tko radi \u00abmu\u0161ke\u00bb, a tko \u00ab\u017eenske\u00bb poslove, je li \u00abglava ku\u0107e s kratkom ili dugom kosom\u00bb i sl., onda \u0107e se najvjerojatnije dogoditi razvod braka, odnosno, raspad obiteljske zajednice. Uop\u0107e se u dana\u0161nje doba odnos izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene razvija u tako kratkom roku da se ponekad ni oni sami ne stignu sna\u0107i. Iz nepripremljenosti jednih na druge, nepo\u0161tivanja tu\u0111ih prava i neuva\u017eavanja me\u0111usobnih razlika i potreba, dolazi do problema me\u0111u partnerima koja dalje vode problemima u obitelji i u podizanju potomaka. <\/p>\n\n\n\n
Na\u010din \u017eivota dana\u0161njeg \u010dovjeka tra\u017ei brzinu i dobru organizaciju. Zahtjevi na radnom mjestu, dru\u0161tvene obveze, potro\u0161a\u010dke navike i potreba da se ima \u0161to vi\u0161e u materijalom smislu, stres, nervoza, otu\u0111enost utje\u010du na ljude pa pojedinci\u00a0 \u00abpucaju po \u0161avovima\u00bb. Jedna od zabluda je tvrdnja da se mo\u017ee biti dobar roditelj, a istodobno biti nezadovoljan polo\u017eajem u braku, poslom, statusom u \u017eivotnoj sredini i sl. Obitelj je na mnogo na\u010dina ovisna o zbivanjima u dru\u0161tvu politi\u010dke, kulturne, socijalne ili tr\u017ei\u0161no-radne naravi. Pa ma \u0161to to dolazilo i prolazilo iz \u00abbijela svijeta\u00bb kroz na\u0161e krajeve i ostavljalo tragove me\u0111u nama, ostaje \u010dinjenica da je obitelj ipak jedina, dovoljno sna\u017ena i prilagodljiva da preuzme odgovornost za negativne u\u010dinke koje dru\u0161tveni sustav mo\u017ee imati na pojedince.
I \u0161to dalje? Ona vjekovnu \u00abpo\u0161tuj oca i majku da dobro ti bude na zemlji\u00bb suvremenim jezikom interpretirajmo u \u00abpo\u0161tujmo obiteljske vrijednosti\u00bb, bez predrasuda i \u017eelje za materijalnom dobiti. Kad ve\u0107 dru\u0161tvo kroz svoje institucije mora zadirati u obiteljske odnose neka to svakako \u010dini putem stru\u010dnih osoba, senzibiliziranih za takvu problematiku uz zakonsku regulativu prava i povlastica koja se odnose na roditeljstvo. Na kraju i svatko od nas je slobodan odbaciti spekulacije i utjecaje koji ugro\u017eavaju ili minimaliziraju va\u017enost obitelji. <\/p>\n\n\n\n
Autor teksta: Ton\u010dica Bo\u017ei\u0107, psihologinja<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Od osamostaljenja Hrvatske slu\u0161amo kako smo u tranziciji, prolazimo kroz neke dru\u0161tvene promjene, odnosno, neki utjecaji dolaze do nas. Kako je obitelj temeljna jedinica dru\u0161tva, poku\u0161ajmo vidjeti kakvim to promjenama u obitelji svjedo\u010dimo. U pradavna vremena postojale su plemenske zajednice sa svojim starje\u0161inama, to\u010dno utvr\u0111enom podjelom rada svih \u010dlanova i statusom odre\u0111enim ro\u0111enjem. Odrastao, zdrav […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[27,25,26],"class_list":["post-88","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanovi-pisu","tag-majka","tag-obitelj","tag-otac"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=88"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":89,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88\/revisions\/89"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=88"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=88"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/xn--dpkz-obb.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=88"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}